Selasa, 07 September 2021

Diposting oleh Beba Guterrez di 16.52 0 komentar

 

Funsaun butaun sira iha keyboard

Butaun alphanumeric : ho nia funsaun atu hatama karakter sira hanesan letra alfabetu no numeru sira ba komputador (a,b,c...1,2,3...)

Butaun Asterisk : nia funsaun atu hatama karakter arterisk hanesan simbolu sira.

Butaun CapsLook : nia funsaun atu halo letra sira sai boot bainhira ita hamoris butaun refere

(CapsLK on = ABC) no letra ki'ik bainhira ita hamate
(CapsLk off = abc)

Butaun Shift : nia funsaun atu halo komplimentar husi kada funsaun, hodi halo letra ruma ba kapital no mos hodi hamosu ka ativu ba butaunn sira ne'ebe mak iha parte leten nian husi butaun sira ne'ebe mak iha funsaun rua (butaun ida maibe funsaun rua)

Butaun Esc/Escape : nia funsaun hodi halo kansela ba dialog box, pause ba game balun no halo stop ba iha animasaun sira.

Butaun F1 to'o F12

F1 : barak liu uza hodi hamosu menu ajuda ka help

F2 : funsaun hodi troka naran ka rename ba file ka objetu ne'ebe ita hili

F3 : funsaun atu hamosu kotak search all files (buka file sira)

F4 : funsaun atu hamosu menu Go to A diferent folder

F5 : funsaun atu halo refresh ba windows, browser no mos desktop

F10 : funsaun atu halo ativu menu bar

F11 : funsaun atu halo ativu mode full screen

Butaun printScreen : funsaun hodi halo screenshoot ba layar ka display komputador

Tab : nia funsaun atu hili opsaun ka hili buat balun ne'ebe iha dialog box

CTRL : funsaun atu halo seleksaun multiple (barak) ho ajuda husi mouse

Butaun windows : funsaun atu loke menu start windows

Alt : butaun Alt la iha funsaun espesifiku bainhira mesak. maibe Alt sei utiliza barak liu iha kombinasaun butaun ho nia funsaun oioin

Space bar : hanesan butaun tekladu ne'ebe hare klaru tebes nia pozisaun iha okos husi tekladu no naruk liu entre butaun sira seluk. Butaun space bar ne'e nia funsaun hodi halo espasu entre karakter ka letra bainhira hakerek ka ketik dokumentu ruma iha komputador

Enter : butaun enter eziste funsaun espesifiku oioin. Iha momentu hakerek dokumentus enter funsiona hodi halo paragrafu foun iha dokumentu refere. Enkuantu iha aplikasaun butaun enter ble dehan OK no utiliza mos hodi hili opsaun ne'ebe maka sei hala'o.

Backspace : nia funsaun atu hamoos karakter ida-idak iha momentu hakerek dokumentus

Delete : nia funsaun atu hamoos file ka folder ka buat balun ne'ebe ita hili

Home : butaun reefere nia funsaun atu fila fali ba iha pajiina dahuluk

PageUp : nia funsaun hodi sae ba pajina leten, dalabarak liu uza iha browser no mos halo dokumentus

PageDown : nia funsaun kontrariu ho Page Up, ne'ebe hodi tuun mai pajina kraik

End : nia funsaun dalabarak uza iha hakerek dokumentu nian, ninia funsaun atu ba iha linha ikus husi file sira ka iha file balun karik sei lori ita ba iha file ikus entre file sira seluk.

Butaun panah : kompostu husi diresaun haat mak hanesan diresaun leten, kraik, loos no mos diresaun karuk. funsaun husi butaun ida ne'e maka lori ka hatudu ba file ne'ebe ita hakarak hili.

Num Lock : hanesan butaun ida ne'ebe funsiona hodi locking ba numeric key ka butaun numeric.

Fn : hanesan liafuan badak husi Function. Butaun ida ne'e dalabarak eziste iha keyboard laptop ho nia koor. utilliza hodi hamosu ka halo ativu ba butaun sira ne'ebe mak nia koor hanesan mos ho nia (Fn)

Funsaun husi butaun kombinasaun (butaun barak)

Atividade ida ne'e refere ba utiliza ba butaun barak iha momentu ka tempu ne'ebe hanesan hodi hamosu halo buat ruma ba sistema komputador. Tuir mai ejiste kombinasaun butaun tekladu ne'ebe halo kombinasaun ho nia funsaun sira:

1. KOMBINASAUN BUTAUN CTRL (control)

Ba dahuluk nian, kombinasaun ne'ebe hamutuk ho Ctrl, ne'ebe maka kombina ho butaun sira seluk balun hanesan :

Ctrl + A : funsiona hodi halo seleksaun ba item ka file sira hotu ne'ebe iha janela refere (Select all)

Ctrl + B : funsaun hodi halo mahar ba karakter balun iha dokumentu (bold)

Ctrl + C : funsaun hodi halo kopia ba dokumentu ka file ruma (copy)

Ctrl + F : funsaun hodi buka buat/file balun (find)

Ctrl + I : funsiona atu halo formating italic ka halo karakter ruma hodi hamrik kleuk, iha dokumentu (italic)

Ctrl + N : nia funsaun hodi loke janela foun (new window). Bele utiliza hodi loke dokumentu foun, tab foun iha browser no seluk tan (New)

Ctrl + O : funsaun hodi loke file ka dokumentu ruma (open)

Ctrl + P : funsaun hodi print (printing document)

Ctrl + S : funsaun hodi rai dadus ka dokumentu balun (Save)

Ctrl + U : funsaun hodi halo formating underline ka halo risku iha karakter ka letra ruma nia okos (underline)

Ctrl + V : funsaun hodi paste husi dokumentu ka file ne'ebe maka kopia antes ona.

Ctrl + W : funsiona hodi taka dokumentu ka janela ruma ne'ebe mak loke hela (close)

Ctrl + X : funnsaun hodi tesi ka cut file ne'ebe mak ita hili hodi halo clipboard

Ctrl + Y : utiliza hodi halo redo file ka dokumuntus

Ctrl + Z : utiliza hodi halo undo ka hamosu fila fali file ruma ne'ebe mak ita hamoos

Ctrl + Esc : utiliza hodi loke menu start iha windows

Ctrl + drag files : kombinasaun ida ne'e ajuda utilizador sira hodi halo copy no paste ba file balun

Ctrl + Shift + Drag files : kombinasaun ida ne'e utiliza hodi halo shortcut ba file ruma.

2. KOMBINASAUN BUTAUN LOGO WINDOWS

Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun windows, hanesan:

Win + D : hodi halo minimize ba janela ka window hotu ne'ebe nakloke

Win + E : hodi loke janela This PC ka loke file Explorer

Win + F : hodi hamosu kotak dialog find ka search

Win + L : hodi halo lock ba ita nia sistema operasaun windows

Win + M : hodi halo minimize ba janela ka windows hotu ne'ebe nakloke

Win + Shift + M : hodi loke fila fali janela ka window ne'ebe minimize ikus (kontrariu husi win + M)

Win + R : hodi loke command RUN

Win + F1 : hodi hamosu menu ajuda ka help iha window

Win + Tab : ninia funsaun hanesan mos ho Alt + Tab, hodi hili janela sira ne'ebe mak nakloke hela

3. KOMBINASAUN BUTAUN ALT

Kombinasaun tuir mai sei halo kombinasaun entre butaun sira seluk ho butaun Alt, hanesan :

Alt + F4 : hodi sai husi ka taka janela ne'ebe ativu hela, bele mos halo shut down

Alt + Space bar : hodi hamosu sistem menu

Alt + Enter hodi hare properties ba item ka file ne'ebe ita hili

Alt + Tab : hodi hili janela sira ne'ebe mak nakloke hela.

Memuat...

Coba Lagi

Batalkan

Memuat...

Memuat...

Memuat...

Tidak dapat terhubung ke Internet.

Terjadi kesalahan saat memproses permintaan Anda.

EditRiwayat SuntinganHapusSembunyikanHapus tandaCari dukungan atau laporkan komentarLarangHapus Komentar dan AnggotaHapus Komentar dan Blokir PenggunaSenyapkan AnggotaBatal Senyapkan Anggota

 

Senin, 06 September 2021

Diposting oleh Beba Guterrez di 22.51 0 komentar

 

MATÉRIAS DE TESTES

1)   O Estado de direito é formado por duas componentes: o Estado é forma de organização política, e o direito é conjunto das normas que regem o funcionamento de uma sociedade. Nestes casos, portanto, o poder do Estado encontra-se limitado pelo direito. / O Estado de direito é um Estado baseado em lei e garante segurança jurídica e justiça para o seu povo e respeita os direitos humanos fundamentais e os direitos fundamentais, no exercício da autoridade atua como equipamento ou as autoridades do Estado.

Estado de direito é uma situação jurídica, ou um sistema institucional, no qual cada um é submetido ao respeito do direito, do simples indivíduo até a potência pública. O estado de direito é assim ligado ao respeito da hierârquia das normas e dos direitos fundamentais.

Estado de direito katak estadu ida ne’ebé bazeadu ba lei no garante seguransa jurídika, respeita direitus umanus no justisa ba nia povu. Katak estadu ida ne’ebé ema hotu-hotu iha lei nia okos, tanba lei maka supremu ka aas liu.

2)   Estadu nia objektivu fundamental sira maka saida? maka:

1.    Defende no garante nasaun nia soberania;

2.    Garante no promove sidadaun sira-nia direitu no liberdade fundamental, no respeitu ba estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku

3.    Defende no garante demokrásia polítika no partisipasaun populasaun nian kona-ba rezolusaun problema nasional sira.

Diposting oleh Beba Guterrez di 22.39 0 komentar

 

Papel Departementu Administrasaun no Rekursos Umanu

  1. Kumpri dever no Responsabilidade ho rekizitu jeral hotu iha Funsaun Publika nian, hanesan estabele ona iha Estatuto da Funsaun Públika (8 / 2004) no mós alterasaun no rejime sira nebé tuir Estatuto ne’e;
  2. Organiza programa desenvolvimentu ba funsiunarius liu husi planu edukasaun nomos treinamentu hodi kapasita skill no kreativu funcionarius,
  3. Kria situasaun servicu ne'ebe harmonia nomos eduka komprendesaun entre Institusaun ho funcionarius, atu nune bele desenvolve spiritu servicu  ba funcionarius,
  4. Expliga ba funcionarius sobre regulamentu nomos politika Intitusaun ne'ebe tengki kumpri husi funsiunarius tomak,
  5. Resolve konflitu funsiunarius/personalidade ho konsencia, akurasi no organizadu,
  6. Responsabiliza sobre maneiras diak, disiplina no rapidu atividade servisu personalidade nian. Responsabiliza para organiza assuntu funsiunarius ho parte Governu nomos pragrama servisu funsiunarius nian,
  7. Organiza nomos resolve problema asurancia funsiunarius nian,
  8. Prepara relatoriu nebe pedidu husi Institusaun seluk ho substancia nomos ho tempu ne'ebe punctual. Kompetencia para organiza nia subordinadu sira hodi ezerse servisu ho efetivu no efekasia,
  9. Implementa programa prosperiodade (kesejahteraan) funsiunarius hanesan rekreasaun , atividade desportu, celebrasaun nomos sel-seluk tan,
  10. Fo koragem  ba Staf Administrasaun personalidade sobre sistema registrasaun no archivu dadus do funsiunarius ne'ebe efetivu no garantia  nia segredu,
  11. Fo korajem no halo supervizaun ba implementasaun ba selesaun nomos akupasaun funsiunarius foun ba divizaun-divizaun nebe persiza,
  12. Observa desenvolvimentu funsiunarius liu husi archivu dadus nebe iha no situasaun ne'ebe infrenta husi funsiunarius sira,
  13. Halo supervizaun ba attendencia husi funcionarius nomos halo inspesaun ba relatoriu attendencia sobre funcionarius nebe la marka prezenca ho apoiu dokumentu nebe  validu,
  14. Anuncia dadus attendencia funsiunarius kada mensal no hatama dadus hirak ne;e hanesan relatoriu prestasaun funsiunarius,
  15. Kolekta perkupasaun husi funsiunarius sira nomos esforsu hodi resolve problema refere,
  16. Relata relatoriu sobre atividade iha sesaun ne'ebe lidera ho periodikamente ba Direitor Administrasaun no Financas,
  17. Halao serbisu sira seluk ne'ebe konsistente ho servisu sira iha leten tuir orietasaun husi Sekretariu Estadu no delegadu sira ne'ebe autoriza.

Responsavel Rekursus Humanu

  1.  Responabiliza  ba prosesu formasaun ou treinamentu nebe funsiunarius sira persija
  2. Identifika no rekruta funsiunarius foun, halo kontratu ba funsiunarius (identify and recruit new staff, contract extension)
  3. Prepara deskrisaun servisu, termu referensia (prepare jod deskripsion, terms of reference)
  4. Estabelee no mantein dadus funsiunarius, asseu ba treinamentu (establish and mantein personnel files, training and development needs)
  5.  Monitor no kontrola disiplina, regula avaliasaun ba funsiuarius sira (monitor and conduct controlling and discipline, and organize regular performance of all staff)

Saida mak Rekursus Umanu ?

  1. Potensia ne'ebe ema iha ba pensimentu no enerjia, benefisia ba enviromentu ou organizasaun,. Potensia ba enviromentu mak hanesan kria kampu de servisu,
  2.  Potensi/poder reflesaun (daya piker) hanesan intelejensia  hodi husi ema ne'e moris sai hanesan capital/modal, entertantu abilidade hetan liu husi estuda no terinu.  Potensi/poder fisico (daya fisik), ne'ebe  importante duque rekursus sira seluk.
  3. Rekursus umanu hanesan fator  determinante ba servisu in termus kuantidade no kualidade
  4. Rekursus umanu hanesan rekursus ba kualker  aktividade sai hanesan subjek no objek husi desenvolvimentu;
  5. Rekursus umanu hanesan input (masukan) hamutuk ho instrumentu seluk hanesan material, capital/modal, makina, teknolojia ba processu manajemen  hodi sai output (rezultadu)

Tamba sa mak ita persija estuda Rekursus umanu , tamba ema sai hanesan fatores determinante ba kualker atividade

Hadia administrasaun no Jestaun ne'ebe efetivu no efikasia, nia estratejia mak :

  1. Hadia jestaun rekursus umanu, inklui halo politik kapasitasaun hanesan disiplina, professionalismu, onetidade, komitmentu, etika prestasun servisu nebe diak;
  2. Hadia jestaun ba finansas
  3. Hadia jestaun ba administrasaun hanesan estrutura organika ne'ebe funsiuna ho diak, laiha intervensaun politika ba kestaun teknika.

Departamtentu Administrasaun Jerál, nu'udar organismu ne'ebé mak hala'o servisu apoiu ba Diresaun sira iha Ministériu Finansas, relativa iha area jestaun.

Diberdayakan oleh Blogger.

Blogroll

Blogger templates

 

Beba Guterres Copyright © 2010 Designed by Ipietoon Blogger Template Sponsored by Emocutez